Stručni panel o “Društvenim i zakonskim okvirima darivanja u Hrvatskoj”: Za poticajnu filantropiju potrebno pojednostaviti zakone i administraciju
GIA - gospodarska info agencija 09.12.2025.
Zagreb, 8. prosinca 2025. - Stručni panel „Društveni i zakonski okviri darivanja u Hrvatskoj“, u organizaciji Zaklade Žuta točka, Centra Ignacije, Zaklade Solidarna i SOS Dječjeg sela Hrvatska, okupio je vodeće stručnjake iz civilnog sektora, državnih institucija i poslovne zajednice. Panel je naglasio ključnu temu, ako želimo poticajno okruženje za donatore i organizacije, zakonski okvir mora postati jednostavniji. Ovo je posebno važno sada, nakon što je Hrvatski Sabor prošlog tjedna usvojio izmjene poreznih olakšica za donacije i sponzorstva, jer jasniji i poticajniji porezni sustav može znatno povećati spremnost građana i tvrtki na darivanje.
U uvodnom dijelu panela naglašeno je da Hrvatska ima snažnu kulturu solidarnosti, ali i sustav koji tu solidarnost ne prati dovoljno brzo. “Vidimo da građani žele pomoći, dok tvrtke razvijaju programe društvene odgovornosti. No, zakonski okvir nije poticajan i često obeshrabruje donatore”, upozorila je Marinka Šenjug, direktorica Odjela za donacije i komunikacije SOS Dječjeg sela Hrvatska, ističući primjer donatora koji je želio darovati poslovni prostor, ali se zbog složenih procedura gotovo povukao. “Solidarnost postoji, ali sustav kasni za njom.”
Predstavnica Zaklade Solidarna, Karla Pudar, otvorila je pitanje razlike između zakona na papiru i svakodnevice na terenu. “Zakonski okvir iznimno je važan za razvoj filantropije, no provedba često zapne u administraciji i slobodnim interpretacijama”. Posebno je istaknula izazove oko provođenja humanitarnih akcija, u kojima se paralelno vodi borba s papirologijom i rad s ranjivim skupinama.
U raspravu se uključila i Mladenka Majerić, upraviteljica Zaklade Žuta točka, naglašavajući nužnost edukacije i komunikacije prema javnosti: “Filantropija znači solidarnost, odgovornost i brigu za ljude i zajednicu, a počiva na povjerenju. Iako građani doniraju jer vjeruju u svrhu, 61 % prema istraživanju Zaklade Žuta točka ne traži povratnu informaciju o tome kako se donacije troše. Zato je važno bolje izvještavati donatore kako bi se kroz transparentnost jačalo povjerenje i razvijala kultura filantropije. Filantropija i fundraising nisu prosjačenje, već razmjena vrijednosti između donatora i primatelja.”
Poseban doprinos pružila je predstavnica Grada Zagreba, Irena Čupić, istaknuvši da sustav bez edukacije teško može napredovati: “Administracija je zahtjevna, ali ima svoju svrhu. Ono što nedostaje jest komunikacija. Ljudi žele razgovor i pojašnjenja, a ne samo obrasce. Potrebno je uključiti više prakse i iskustva u proces izmjene zakona, kroz e-savjetovanja i kontinuiran dijalog.”
U drugom panelu rasprava se dodatno produbila kroz fokus na zakonodavne okvire i porezne olakšice za fizičke i pravne osobe, uz perspektive predstavnika Caritasa Zagrebačke nadbiskupije, Hrvatskog Crvenog križa, Hrvatske udruge poslodavaca i Europskog fonda za Balkan.
Ankica Miljanović iz Caritasa, organizacije koja godišnje zaprimi više od 1,7 milijuna eura donirane robe, istaknula je važnost jasnih pravila: “Transparentnost je ključna. No administracija je golema, a istodobno se moramo baviti i ljudima kojima pomažemo.”
Potpredsjednica Hrvatskog Crvenog križa, Branka Hastor, upozorila je na različita tumačenja zakona na lokalnoj razini: “Na terenu često dobivamo suprotna mišljenja, ovisno o tome s kim razgovarate. Mi izvještavati možemo i satima, no bez jedinstvenog tumačenja propisa teško je biti dosljedan.”
O poslovnoj perspektivi govorio je Jurica Protić iz HUP-a i Nacionalne udruge ugostitelja: “Važno je podizati svijest o problemima. Poslovni sektor želi pomagati, ali administracija i nejasni propisi često ih obeshrabruju. Ako se ne možemo osloniti na jasna pravila, smanjuje se spremnost na doniranje, a to je gubitak za cijelo društvo.”
Posebnu pozornost izazvala je analiza Đurđice Mostarčić iz Zaklade Žuta točka, koja je pojasnila što doista donose izmjene zakona o humanitarnoj pomoći. “Ono što se mijenja uglavnom se odnosi na sponzorstva, gdje postoji protučinidba. No donacije, koje ne traže ništa zauzvrat, nisu dobile reformu koja bi potaknula darivanje.” Naglasila je kako je “Hrvatska odlučila živjeti od PDV-a, zbog toga je teško dobiti porezne izmjene vezane za Zakon o PDV-u.”
U raspravi su istaknuti i međunarodni primjeri. “U Portugalu za doniranih 100 eura ostvarite poreznu olakšicu od 130 %,”rekao je Ivan Blažević, iz Europskog fonda za Balkan. “Mi smo, s 2 % porezne olakšice, u samom začelju EU. To nije pitanje dobre volje, to je pitanje sustava koji (ne)prepoznaje vrijednost filantropije.”
Sudionici su se složili da Hrvatska ima snažan socijalni kapital i veliku spremnost za pomaganje, te da je za napredak filantropije ključno pojednostaviti administrativne postupke, ojačati suradnju između civilnog i poslovnog sektora te uspostaviti poticajnije porezne politike. Naime, cilj je omogućiti da pomoć brže i sigurnije stigne do onih kojima je najpotrebnija, što zahtijeva jasnije zakone i sustav koji prati stvarne potrebe na terenu.
Izvor i foto: Centar za duhovnost i kulturu Ignacije
